Zakoni

Zakoni

Novčana pomoć za pokriće troškova prijevoza

Čl. 71 a. stavak 4 Zakona o socijalnoj skrbi (N.N. br. 73/97, 27/01, 59/01, 82/01, 103/03 i 79/07)

Temeljem članka 71 b. stavak 1 propisano je da tjelesno ili mentalno oštećena osoba koja se osposobljava za samozbrinjavanje izvan mjesta svog prebivališta, a ne postoji potreba skrbi izvan vlastite obitelji u okviru smještaja ima pravo na novčanu pomoć za pokriće troškova prijevoza.

Prava na ortopedska i druga pomagala

Pravilnikom o uvjetima i pravima na ortopedska i druga pomagala propisani su uvjeti i način ostvarivanja prava osiguranih osoba HZZO-a iz osnovnoga zdravstvenog osiguranja na:
– ortopedska i druga pomagala,
– očna pomagala,
– tiflotehnička pomagala,
– slušna pomagala,
– surdotehnička pomagala,
– govorna pomagala,
– dodirna pomagala
– stomatološka pomagala
– popravak pomagala
– rezervne dijelove pomagala
– potrošni materijal za pomagala.

Osigurana osoba pravo na pomagala ostvaruje prema medicinskoj indikaciji, a na osnovi prijedloga ugovornog doktora, odnosno ugovorne zdravstvene ustanove, te odgovarajuće medicinske dokumentacije.

Osigurana osoba ima pravo, u pravilu, na novo pomagalo.

Iznimno se odobrava već korišteno, ali obnovljeno pomagalo koje ima sve odlike funkcionalnosti i kakvoće kao novo pomagalo, npr.:

– respirator za provođenje mehaničke ventilacije u kući,
– koncentrator kisika,
– invalidska kolica kada koriste za privremenu uporabu,
– štake i hodalice, kada se koriste za privremenu uporabu,
– Braillov pisaći uređaj,
– čitač ekrana s govornom jedinicom,
– Braillova elektronička bilježnica za slijepe,
– slušno pomagalo (uređaj i punjač).

Osiguranoj osobi propisuju se pomagala prema rokovima uporabe koja se navode u Pravilniku.

Osiguranoj osobi koja se nalazi na bolničkom liječenju ili bolničkoj medicinskoj rehabilitaciji, zdravstvena ustanova obvezna je osigurati sva potrebna pomagala i potrošne medicinske materijale u skladu s ugovorenim standardom zdravstvene zaštite iz osnovnoga zdravstvenog osiguranja.

Tijekom prve bolničke medicinske rehabilitacije nakon ozljede, bolesti ili amputacije, doktor odgovarajuće specijalnosti u nadležnoj bolničkoj zdravstvenoj ustanovi obvezan je osiguranoj osobi u najkraćemu mogućem roku prema medicinskoj indikaciji utvrđenoj Pravilnikom propisati sva potrebna pomagala radi provođenja protetičke opskrbe nužne za provođenje postupka medicinske rehabilitacije, a ugovorni isporučitelj je obvezan isporučiti pomagala kako bi se postupak rehabilitacije u zdravstvenoj ustanovi mogao provesti.

Doktor odgovarajuće specijalnosti u nadležnoj bolničkoj zdravstvenoj ustanovi obvezan je najmanje sedam dana prije otpusta s bolničkog liječenja osiguranoj osobi prema medicinskoj indikaciji propisati sva potrebna pomagala koja će koristiti po izlasku iz bolničke zdravstvene ustanove.

Indicirana pomagala obvezno se navode u otpusnom pismu, kako bi ih liječnik primarne zdravstvene zaštite nastavio propisivati.

Neke vrste pomagala:
– ortopedska pomagala,
– očna pomagala,
– slušna pomagala,
– pomagala za omogućavanje glasnog govora,
– dodirna pomagala,
– stomatološka pomagala.

Prava roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju na dopust ili na rad s polovicom punog radnog vremena radi njege djeteta.

Pravo na dopust za njegu djeteta ili pravo na rad s polovicom punog radnog vremena može ostvariti jedan od roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju koji je u radnom odnosu s punim radnim vremenom pod uvjetom da drugi roditelj nije nezaposlen prema propisima o zapošljavanju, odnosno roditelj koji je u radnom odnosu s punim radnim vremenom, a koji sam živi s djetetom.

Jedan od roditelja može ostvariti jedno od navedenih prava ako drugi roditelj koji je nezaposlen nije u mogućnosti zbog svog psihofizičkog stanja pružati potrebnu njegu djetetu s težim smetnjama u razvoju, ako je na odsluženju vojnog roka ili se nalazi u pritvoru ili na izdržavanju kazne zatvora duže od 30 dana.

Ako roditelj djeteta s težim smetnjama u razvoju koji koristi jedno od navedenih prava umre, napusti dijete, nije u mogućnosti pružati potrebnu njegu zbog svog psihofizičkog stanja, ako je na odsluženju vojnog roka ili se nalazi u pritvoru ili na izdržavanju kazne zatvora duže od 30 dana, drugi roditelj može koristiti:
– pravo na dopust za njegu djeteta, ako je prema posebnim propisima obvezno osiguran na mirovinsko osiguranje,
– pravo na rad s polovicom punog radnog vremena, ako je prema posebnim propisima obvezno osiguran na mirovinsko osiguranje za puno radno vrijeme.

Nemogućnost roditelja da zbog svog psihofizičkog stanja pruža potrebnu njegu djetetu s težim smetnjama u razvoju utvrđuje se posebnim vještačenjem.

Jedno od ovih prava roditelj ne može ostvariti dok koristi pravo na rad s polovicom punog radnog vremena po nekoj drugoj osnovi.

Također, dok je dijete stalno ili tjedno smješteno u ustanovi socijalne skrbi, zdravstva ili prosvjete, odnosno ako dijete boravi u ustanovi socijalne skrbi, zdravstva ili prosvjete svakodnevno duže od osam sati, roditelj ne može ostvariti ova prava, odnosno ranije priznata prava mu prestaju.

Izuzev navedenog, roditelj koji sam živi s djetetom, a koji je obavezan raditi drugu smjenu, ima pravo na rad s polovicom punog radnog vremena, odnosno ne prestaje mu to pravo, iako dijete boravi u ustanovi socijalne skrbi, zdravstva ili prosvjete svakodnevno duže od osam sati.

Roditelj koji koristi dopust za njegu djeteta ima pravo na naknadu plaće u visini iznosa pet osnovica za ostvarivanje prava po osnovi socijalne sigurnosti.

Naknadu plaće roditelju isplaćuje centar za socijalnu skrb.

Roditelj koji radi polovicu punog radnog vremena ima pravo na naknadu plaće za preostalo vrijeme do punog radnog vremena u visini razlike između plaće koju ostvaruje radeći polovicu punog radnog vremena i plaće koju bi ostvario da radi u punom radnom vremenu.

Pravo na status roditelja njegovatelja

Članak 77.a

(1) Pravo na status roditelja njegovatelja priznaje se jednom od roditelja djeteta, kojemu je zbog održavanja kvalitete života potrebno pružanje specifične njege izvođenjem medicinsko-tehničkih zahvata, a za koje je prema preporuci liječnika roditelj osposobljen.
(2) Iznimno, pravo na status roditelja njegovatelja priznaje se jednom od roditelja ako dijete ima težinu oštećenja zbog kojega je u potpunosti nepokretno i uz pomoć ortopedskih pomagala ili kod djeteta postoji više vrsta težih oštećenja, zbog čega je potpuno ovisno o brizi roditelja.
(3) Pravo iz stavka 2. ovoga članka priznaje se jednom od roditelja ako zbog težine oštećenja ili bolesti djeteta njegovo zbrinjavanje nije moguće osigurati uključivanjem u programe boravka.
(4) Pravo iz stavka 1. i 2. ovoga članka, pod uvjetima i na način propisan ovim Zakonom, roditelj ostvaruje i nakon punoljetnosti djeteta dok takva potreba traje, a najdulje do dana ispunjenja uvjeta za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu.
(5) Postupak iz stavka 1. i 2. ovoga članka pokreće se na zahtjev roditelja.

Članak 77.b

(1) Roditelj koji ima status njegovatelja ima pravo na naknadu u iznosu pet osnovica iz članka 16. ovoga Zakona, prava iz mirovinskoga osiguranja, zdravstvenog osiguranja i prava za vrijeme nezaposlenosti, kao zaposlena osoba prema posebnim propisima.
(2) Ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi isplaćuje naknadu iz stavka 1. ovoga članka i uplaćuje sve doprinose za obvezna osiguranja, a sredstva za te namjene osiguravaju se u državnom proračunu.
(3) Osnovica za uplatu doprinosa je najniža mjesečna osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za tekuću godinu.
(4) Ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi vodi evidenciju fizičkih osoba kojima je priznato pravo na status roditelja njegovatelja iz članka 77.a ovoga Zakona.
(5) Ministar nadležan za poslove socijalne skrbi pravilnikom propisuje sadržaj i način vođenja evidencije iz stavka 4. ovoga članka.

Članak 77.c

(1) Status roditelja njegovatelja ne može se priznati roditelju djeteta kojem je priznato pravo na skrb izvan vlastite obitelji u okviru smještaja ili boravka.
(2) Odredba članka 32. ovi Zakoni ne primjenjuju se na roditelja njegovatelja.
(3) Pravo na status roditelja njegovatelja prestaje kada roditelj nije u mogućnosti pružati potrebnu njegu djetetu zbog svojeg psihofizičkoga stanja, ako zbog neopravdanih razloga ne obavlja poslove roditelja njegovatelja, ako se nalazi u pritvoru ili na izdržavanju kazne zatvora dulje od 2 mjeseca te smrću roditelja njegovatelja ili djeteta.

Članak 77.d

(1) Rješenje doneseno u prvom stupnju kojim se priznaje pravo na status roditelja njegovatelja podliježe reviziji.
(2) Reviziju provodi ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi.
(3) Ako je protiv rješenja prvostupanjskoga tijela, kojim je priznato pravo na status roditelja njegovatelja izjavljena žalba, o reviziji i žalbi odlučuje se istim rješenjem.
(4) Ako protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka nije izjavljena žalba, prvostupanjsko tijelo dostavit će rješenje, zajedno sa spisima predmeta ministarstvu nadležnom za poslove socijalne skrbi u roku od osam dana od isteka roka za žalbu.
(5) Revizija odgađa izvršenje rješenja.

Članak 77.e

(1) U postupku revizije ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi može se s prvostupanjskim rješenjem suglasiti ili ga može izmijeniti, poništiti ili ukinuti.
(2) Prvostupanjsko rješenje doneseno u ponovnom postupku podliježe reviziji ako je njime priznato pravo na status roditelja njegovatelja.
(3) Rok za provođenje postupka revizije je tri mjeseca, a počinje teći od dana zaprimanja predmeta.
(4) Iznimno od odredbe stavka 3. ovoga članka, ako je u postupku revizije potrebno pribaviti nalaz i mišljenje tijela vještačenja, rok za provođenje revizije ne teče za vrijeme provođenja postupka vještačenja.
(5) Ako protiv rješenja prvostupanjskog tijela, koje podliježe reviziji, nije izjavljena žalba, a revizija ne bude provedena u roku tri mjeseca od dana zaprimanja predmeta, smatra se da je revizija provedena i da je dana suglasnost na rješenje.
(6) Protiv rješenja donesenog u postupku revizije ne može se izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

Prava roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju na dopust ili na rad s polovicom punog radnog vremena radi njege djeteta Pravo na status roditelja njegovatelja Uključivanje djece s teškoćama u razvoju, čiji roditelji koriste pravo na dopust za njegu djeteta u redoviti deset satni program redovnog vrtića Pravilnik o pravima roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju na dopust ili na rad s polovicom punog radnog vremena radi njege djeteta (NN 92/03) propisuje: Uvjeti stjecanja prava na rad u skraćenom radnom vremenu radi njege djeteta

Uključivanje djece s teškoćama u razvoju, čiji roditelji koriste pravo na dopust za njegu djeteta u redoviti desetsatni program redovnog vrtića

Povodom učestalog obraćanja Uredu pravobranitelja za djecu vezanog uz uključivanje u redoviti desetsatni program redovnog vrtića djeteta s teškoćama u razvoju, čiji roditelj koristi pravo na dopust do 7. god. života djeteta, Pravobranitelj za djecu daje mišljenje i stav Ureda, s prethodnim pregledom zakonskog i normativnog okvira vezanog uz navedenu problematiku.

Zakon o predškolskom odgoju i naobrazbi (NN 10/97) propisuje:

Članak 15.

(1) U dječjem vrtiću ostvaruju se:

– redoviti programi njege, odgoja, naobrazbe, zdravstvene zaštite, prehrane i socijalne skrbi djece predškolske dobi, koji su prilagođeni razvojnim potrebama djece te njihovim mogućnostima i sposobnostima,
– programi za djecu predškolske dobi s teškoćama u razvoju,
– programi za darovitu djecu predškolske dobi,
– programi za djecu pripadnika etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina,
– programi predškole,
– programi ranog učenja stranih jezika i drugi programi umjetničkog, kulturnog, vjerskog i športskog sadržaja.

(2) Dječji vrtić može izvoditi i druge programe u skladu s potrebama djece i zahtjevima roditelja.

(3) Na programe iz stavka 1. i 2. ovoga članka suglasnost daje Ministarstvo prosvjete i športa.

Članak 16.

(1) U ostvarivanju programa iz članka 15. ovoga Zakona dječji vrtić je dužan:

– stvarati primjerene uvjete za rast i razvoj svakog djeteta,
– dopunjavati obiteljski odgoj i svojom otvorenošću uspostaviti djelatnu suradnju s roditeljima i neposrednim dječjim okružjem.

(2) Radno vrijeme dječjih vrtića mora biti usklađeno s potrebama djece i zaposlenih roditelja.

Članak 17.

(1) U dječjim vrtićima programi za djecu predškolske dobi s teškoćama u razvoju organiziraju se po posebnim uvjetima i programu koji propisuje ministar prosvjete i športa.

(2) Vrstu i stupanj teškoće u razvoju djeteta te potrebu odgovarajućih uvjeta za njegu, odgoj i zaštitu djece s teškoćama u razvoju, na prijedlog liječnika primarne zdravstvene zaštite, utvrđuje stručno povjerenstvo ustrojeno prema zakonu kojim su uređeni odnosi u području socijalne skrbi.

(3) Programe, postupak utvrđivanja darovitosti i uvjete rada s darovitom djecom predškolske dobi utvrđuje ministar prosvjete i športa.

Članak 20.

(1) Prednost pri upisu djece u dječje vrtiće, koji su u vlasništvu jedinica lokalne uprave i samouprave ili u državnom vlasništvu, imaju djeca roditelja žrtava i invalida domovinskog rata, djeca iz obitelji s troje ili više djece, djeca zaposlenih roditelja, djeca s teškoćama u razvoju, djeca samohranih roditelja i djeca uzeta na uzdržavanje, djeca u godini prije polaska u osnovnu školu i djeca roditelja koji primaju dječji doplatak.

(2) Način ostvarivanja prednosti pri upisu djece u dječji vrtić utvrđuje osnivač dječjeg vrtića svojim aktom.

Pravilnik o pravima roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju na dopust ili na rad s polovicom punog radnog vremena radi njege djeteta (NN 92/03) propisuje:

Članak 1.

Ovim se Pravilnikom propisuju uvjeti i postupak za stjecanje prava roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju (djeteta s težim tjelesnim ili mentalnim oštećenjima ili težom psihičkom bolesti) na dopust za njegu djeteta i prava na rad s polovicom punog radnog vremena, te način i obračun isplate naknade plaće za korištenje tih prava.

Članak 2.

1. Težim smetnjama u razvoju iz članka 1. ovoga Pravilnika smatraju se teža tjelesna ili mentalna oštećenja ili teže psihičke bolesti zbog kojih dijete ne može samostalno izvoditi aktivnosti primjerene njegovoj kronološkoj dobi, već je ovisno o pomoći druge osobe kod:
– oblačenja i svlačenja,
– obavljanja osnovnih životnih potreba (hranjenje, kontrola mokrenja i stolice),
– pokretanja tijela jer to nije moguće ni uz pomoć ortopedskih pomagala,
– hranjenja putem sonde ili gastrosome,
– samostalnog korištenja lijekova o kojima ovisi održavanje života,
– samostalnog korištenja specijalne dijete koju, s obzirom na dob i na pokretljivost, moraju pripremati i davati roditelji,
– obavljanja svakodnevnih životnih aktivnosti, zbog promjene osobnosti u ponašanju i u reakcijama s progresivnim oštećenjem u intelektualnom, emocionalnom i socijalnom funkcioniranju.

2. Težinu tjelesnog ili mentalnog oštećenja ili psihičke bolesti iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se prema odredbama Pravilnika o sastavu i načinu rada tijela vještačenja u postupku ostvarivanja prava iz socijalne skrbi i drugih prava po posebnim propisima (»Narodne novine«, br. 64/02.).

3. Nalaz i mišljenje o težini tjelesnog ili mentalnog oštećenja ili psihičke bolesti iz stavka 1. ovoga članka daju tijela vještačenja određena Pravilnikom iz stavka 2. ovoga članka na Obrascu br. 1 i Obrascu br. 2 koji su sastavni dio ovoga Pravilnika.

Članak 3.

1. Pravo na dopust za njegu djeteta i pravo na rad s polovicom punog radnog vremena može ostvariti jedan od roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju koji je u radnom odnosu s punim radnim vremenom pod uvjetom da drugi roditelj nije nezaposlen prema propisima o zapošljavanju, odnosno roditelj koji je u radnom odnosu s punim radnim vremenom, a koji sam živi s djetetom.

2. Izuzetno od stavka 1. ovoga članka jedan od roditelja može ostvariti jedno od prava iz stavka 1. ovoga članka ako drugi roditelj koji je nezaposlen nije u mogućnosti zbog svog psihofizičkog stanja pružati potrebnu njegu djetetu s težim smetnjama u razvoju, ako je na odsluženju vojnog roka ili se nalazi u pritvoru ili na izdržavanju kazne zatvora duže od 30 dana.

Članak 6.

1. Jedno od prava iz članka 3. ovog Pravilnika roditelj ne može ostvariti dok koristi pravo na rad s polovicom punog radnog vremena po drugoj osnovi.

2. Jedno od prava iz članka 3. ovoga Pravilnika ne može ostvariti roditelj djeteta s težim smetnjama u razvoju, odnosno prestaje mu to pravo za vrijeme dok je dijete stalno ili tjedno smješteno u ustanovi socijalne skrbi, zdravstva ili prosvjete, odnosno ako dijete boravi u ustanovi socijalne skrbi, zdravstva ili prosvjete svakodnevno duže od osam sati.

3. Izuzetno od stavka 2. ovoga članka roditelj koji sam živi s djetetom, a koji je obavezan raditi drugu smjenu, ima pravo na rad s polovicom punog radnog vremena, odnosno ne prestaje mu to pravo, iako dijete boravi u ustanovi socijalne skrbi, zdravstva ili prosvjete svakodnevno duže od osam sati.

Konvencija o pravima djeteta uz sva ostala prava, djetetu s teškoćama u razvoju priznaje pravo na posebnu skrb:

Članak 23.

1. Države stranke priznaju da dijete s teškoćama u duševnom ili tjelesnom razvoju treba uživati potpun i dostojan život u uvjetima koji potvrđuju njegovo dostojanstvo, promiču samopouzdanje i olakšavaju aktivno sudjelovanje u zajednici.

2. Države stranke priznaju djetetu s teškoćama u razvoju pravo na posebnu skrb te će, ovisno o svojim raspoloživim sredstvima, poticati i osiguravati svakom takvom djetetu kao i onima koji su odgovorni za njegovu skrb, pomoć koju zatraže i koja je primjerena stanju djeteta i okolnostima u kojima žive njegovi roditelji ili drugi koji skrbe za njega.

3. Priznajući da dijete s teškoćama u razvoju ima posebne potrebe, pružanje pomoći prema stavku 2. ovoga članka bit će besplatno kad god je to moguće, uz uvažavanje materijalnih mogućnosti djetetovih roditelja ili drugih osoba koje o njemu skrbe, te će biti osmišljeno tako da djetetu s teškoćama u razvoju osigura djelotvoran pristup obrazovanju, strukovnoj izobrazbi, zdravstvenim i rehabilitacijskim uslugama, pripremi za apošljavanje i mogućnostima razonode, na način koji mu omogućuje puno uključivanje u zajednicu i osobni razvoj, uključujući njegov kulturni i duhovni napredak.

Unutar postojećih zakonodavnih okvira, vođeni načelom najboljeg interesa djeteta, mišljenja smo da svako dijete s teškoćama u razvoju, a posebice ono kome je prema nalazu i mišljenju Prvostupanjskog tijela vještačenja utvrđeno postojanje težeg oštećenja zdravlja ima pravo na pomoć i podršku roditelja ali i na participaciju u zajednici, u smislu uključivanja djeteta u odgojno obrazovne ustanove. Naravno da odnos provedenog vremena uz roditelje i vremena u vrtiću treba biti jasno određen te mora pratiti i zadovoljavati potrebe djeteta.

Sama činjenica priznavanja roditeljima prava na dopust za njegu djeteta ukazuje na procjenu stručnjaka da dijete ima izvjesnu težinu oštećenja zbog koje ne može samostalno izvoditi aktivnosti primjerene njegovoj kronološkoj dobi, te da je ovisno o pomoći druge osobe. Stoga je nužno da dijete tu neophodnu pomoć i podršku dobije od svojih roditelja u dovoljnoj mjeri da bi zadovoljilo svoje potrebe.

S druge strane, vrtić može dopunjavati obiteljski odgoj, može djetetu pružiti sadržaje socijalizacije, potaknuti ga na ulaženje u interakcije s odraslima i vršnjacima koje će za njega biti poticajne i predstavljati dobro razvojno iskustvo. Također, dijete u vremenu provedenom u vrtiću može upoznati različite aktivnosti, igre, strategije i razviti produktivne kontakte.

Program i vrijeme provedeno u vrtiću najbolje će osmisliti stručni tim vrtića u suradnji s roditeljima, međutim mišljenja smo i stava da to ni u kojem slučaju ne treba biti desetsatni program, nego program prilagođen potrebama i mogućnostima djeteta.

Uvjeti stjecanja prava na rad u skraćenom radnom vremenu radi njege djeteta

Pravilnikom o uvjetima i postupku stjecanja prava na rad u skraćenom radnom vremenu radi njege djeteta kojem je potrebna pojačana briga i njega (Narodne novine 64/98) propisuju se uvjeti i postupak za stjecanje prava roditelja djeteta kojem je potrebna pojačana briga i njega na rad u skraćenom radnom vremenu.

Smatra se da je djetetu nakon što navrši jednu godinu života potrebna pojačana briga i njega u slučajevima sljedećih bolesti, odnosno stanja djeteta:
– tuberkuloza (svi oblici primarne i postprimarne tuberkuloze bez obzira na lokaciju),
– sifilis i njegove posljedice,
– posljedice akutnog encefalitisa razne etiologije,
– sve vrste malignih neoplazmi, uključujući i leukemiju,
– bronhijalna astma i astimatiformni bronhitis,
– stanja prouzrokovana atireoidizmom i hipotireoidizmom, kongenitalne ili stečene etiologije,
– šećerna bolest,
– kongenitalne hemolitičke anemije,
– policitemija,
– hemofilija,
– slaboumnost svih stupnjeva,
– cerebralna dječja paraliza (svi oblici),
– bolesti motornih neurona i mišićne distrofije,
– sljepilo,
– gluhonijemost,
– kongenitalna i kronična srčana oboljenja,
– suženje jednjaka nakon korozije,
– ciroza jetre,
– mukoviscidoza,
– upala bubrega sa edemom i nefrozom,
– kronična upala bubrega,
– hidronefroza,
– reumatoidni artritis i slična stanja,
– kronični osteomielitis i periostitis,
– urođene i stečene malformacije kostiju i mišića,
– distrofija – postignut Kvestov broj, odnosno smanjenje već jednom postignute težine djeteta za najmanje 25%,
– nedozrelost i nerazvijenost,
– bolesti uvjetovane poremećajem imunomehanizma,
– celijakični sindrom.

Iznimno, liječničko povjerenstvo može odrediti potrebu pojačane brige i njege djeteta s obzirom na opće zdravstveno stanje djeteta kod kojeg postoje druge bolesti i stanja koja nisu određena Pravilnikom.

Pravo na rad s polovicom punog radnog vremena do tri godine djetetova života može ostvariti samo jedan od roditelja pod uvjetom da su oba roditelja u radnom odnosu s punim radnim vremenom, te roditelj koji sam brine i njeguje dijete.

Ovo pravo može ostvariti i jedan zaposleni roditelj pod uvjetom da drugi roditelj koji nije zaposlen nije u mogućnosti zbog svog psihofizičkog stanja pružiti pojačanu brigu i njegu djetetu, ako je na odsluženju vojnog roka ili služi u pričuvnom sastavu, ako se nalazi u pritvoru ili na izdržavanju kazne zatvora duže od 30 dana, odnosno ta prava može ostvariti otac dok je majka na obveznom rodiljnom dopustu.

Također, roditelj ne može ostvariti ovo pravo dok koristi pravo na rad s polovicom punog radnog vremena po drugoj osnovi koju donose zakoni.